Logo
23. kolovoza 2017. 14° C

O Kalniku

Opći podaci

Kalnik je planina smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najveći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Sa sjeverozapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubešćica i Varaždinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg a južno Križevci. S juga su još općine Visoko, Gornja Rijeka i Kalnik. Najviši vrh je Vranilac, na 643 metra, vrh Peca na 624 metra , vrh Pusta Barbara na 460 metara te vrh Škrinja na oko 500 metara. Na južnoj strani ispod vrha Vranilca nalazi se selo Kalnik, sa župnom crkvom Sv. Brcka. Sama vršna stijena nije pošumljena. Zapadno od nje su ruševine Grada Mali Kalnik.U pregibu na stijeni sjeverno od mjesta Kalnik smješten je Stari grad Veliki Kalnik na 500 metara n.v., izgrađen u 13. stoljeću. Poznat po Beli IV. i šljivarima iz kalničkih sela, koji su mu za vrijeme opsade noću donosili pod zidine hranu i šljive, koje su omogućile da preživi opsadu, pa ih je on za nagradu darivao plemićkim poveljama (Kalnički Šljivari).Planina je mjesto koje privlači planinare, penjaće, paraglajdere i druge izletnike. Zapadno od Starog grada Velikog Kalnika nalazi se planinarski dom Kalnik na 480 m n.v., s mogučnošću smještaja i prehrane. Do njega vodi asfaltirana cesta od mjesta Kalnik. Od planinarskog doma vodi puno planinarskih staza i puteva do raznih planinarskih destinacija. Godine 1996. izgrađena je i otvorena u lipnju Poučna staza na Kalniku.Na stijenama starog Starog grada Velikog Kalnika i stijenama sjeverno od planinarskog doma (7 zubi) uređeno je stotinu penjačkih smjerova, a s platoa kraj TV tornja i platoa zapadno od vrha Vranilca polijeću paraglajderi.Istočno od grada Velikog Kalnika proteže se u dužini oko 4,5 kilometara stjenoviti uglavnom pošumljeni greben zvan Kalnička greda,s vrhovima Vuklec (572 m), Podrevec (547 m) i Škrinja. Vuklec je stjenoviti vrh obrašten gustim raslinjem u zapadnom dijelu. Oko polovice Kalničke grede nalazi se stjenoviti vrh zvan Podrevec, do njega je uređen markirani pristup od staze za Škrinju. Najniži vrh Škrinja (oko 500 m) u najistočnijem dijelu Kalničke grede, predstavlja oko 80 metara dugački goli stjenoviti ispresjecani greben. od kuda se pružaju prekrasni vidici. Do nje je uređen pristup od seoskog mlina u selu Kalnik i od planinarskog doma na Kalniku. Istočno od Kalničke Grede je dugački prodor Vratno, koje čine ostaci nekadašnjeg sela, lovačka kuća Vratno (nekadašnja lugarnica) i Rinkov (stara tvornica vapna). Kroz Vratno ide stara rimska cesta, koja duboko na sjever zasjeca greben planine, od početnih 200 metara, pa sve do iznad 350 metara. Sadašnja cesta spaja Vratno s Apatovcem i Slanjem, pa je tu moguće do Ludbrega i Koprivnice. Kod lovačke kuće Vratno lijeva cesta omogućuje prilaz izvoru Glogovnice.Oko tri sata i tridest minuta hoda, istočno od Starog grada Velikog Kalnika izvire mineralna voda, kod sela Apatovec – Apatovečko vrelo, koja se danas puni pod nazivom Kapljice iz kalničkih izvora, a na sjeveru su Varaždinske Toplice, što sve govori da se ispod planine nalaze aktivne stijene.Od ukupne površine općine od 26,34 km², preko 50% površine zauzimaju šume, a ostali dio odnosi se na livade, pašnjake, oranice i planinski masiv. Veći dio teritorija općine Kalnik nalazi se na nadmorskoj visini od 300 metara, a to je obilježje brdskog područja, s time da je najniža točka 179m, a najviša 643m s visinskom amplitudom od 464m. Gotovo 70% teritorija prostire se na nadmorskoj visini višoj od 400 m, a samim time ima specifične klimatske uvjete.Veći dio općine Kalnik obuhvaćen je zaštićenim krajolikom, što je utvrđeno i Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije.

Povijest

Područje Kalnika naseljeno je već više od 3000 godina. Najstariji poznati nalazi ljudskog prisustva na ovom području pronađeni su na lokalitetu Igrišće, proplanku koji se nalazi ispod najvišeg vrha Vranilca, a potječu još iz brončanog doba. Naselje Kalnik nastalo je u srednjem vijeku, u XIII. stoljeću, kao podgrađe (suburbuium) ispod utvrde Veliki Kalnik, i to vrijeme nosi naziv Brezovica. Godine 1367.od kralja Ludovika Anžuvinca Brezovica dobiva status “kraljevskog grada”, koji joj je tijekom XIV. stoljeća nekoliko puta potvrđivan. Pošto je bila izuzeta od vlasti gospodara utvrde Veliki Kalnik, Brezovica je kalničkim jednoselišnim plemićima (iobagiones uni sesionis) služila kao upravno središte. Vrhunac razvoja Brezovica doživljava na prijelazu XV. u XVI. stoljeće, no već u drugoj polovini XVI. st. njena važnost opada zbog sve veće turske opasnosti koja je pogodila čitav podkalnički kraj. Kasnije, od XVII. st. pa nadalje, Brezovica, tj. Kalnik, biti će samo jedno od većih naselja u okolici Križevaca.

StanovništvoPodručje općine Kalnik prostire se na površini od 26,34 km² i na njemu živi 1.588 stanovnika ili 60,2 stanovnika po km². Na području općine Kalnik nalazi se 8 naselja i sva su seoska tipa.Pregled kretanja broja stanovnika po naseljima (1948-2001).

Naziv naselja Broj stanovnika 1948. Broj stanovnika 1971. Broj stanovnika 2001. 2001/1948(%) površina(km²) gustoća(st/km²)
Borje 208 189 150 -27,9 3,47 43,2
Kalnik 744 645 402 – 46,0 7,51 53,5
Kamešnica 371 364 217 – 41,5 2,75 78,9
Obrež Kalnički 276 269 175 – 36,6 1,36 128,6
Popovec Kalnički 123 120 107 – 13,0 1,27 84,2
Potok Kalnički 361 330 212 – 41,3 4,09 51,8
Šopron 196 211 170 – 13,3 2,95 57,6
Vojnovec Kalnički 417 330 155 – 62,8 2,94 52,7
Općina Kalnik 2.696 2.458 1.588 – 58,9 26,34 60,2

Vidljivo je iz tablice da se u posljednjih pedeset i tri godine odvija negativan prirodni prirast stanovništva, i da se, nažalost, taj pad povećao prema ranijem razdoblju.Slabije ekonomsko stanje i manje perspektive utječu na povećano iseljenje.Osnovni činioci niskog priraštaja stanovništva su, dakle, nizak natalitet i relativno visok mortalitet. Jedan od osnovnih činilaca mortaliteta je pomicanje starosne dobi stanovništva (sve je više starih stanovnika).Osnovni je uzrok takvom prirodnom kretanju raskorak između socijalno-ekonomskog stanja, ili još bolje objektivnih ekonomskih mogućnosti stanovništva u sadašnjem trenutku i potreba stanovništva za boljim životnim prilikama, za većim standardom.

Obilježja reljefa

Brežuljkasto područje s umjereno raščlanjenim reljefom. Dominiraju nagibi od 5° do 12° koji obilježavaju ovaj prigorski prostor. Općina Kalnik je jedini gorski prostor na području Županije. Prema morfogenetskim osobinama prevladava fluviokrški tip reljefa. Najznačajniji proboji kalničkog grebena su oni potoka črnca kod Vojnovca te Kamešnice kod Vratna. S obzirom na vertikalnu raščlanjenost prevladava umjereno raščlanjeni reljef. Vrijednosti vertikalne raščlanjenosti kreću se preko 100m/km².Od ukupne površine općine od 26,34 km², preko 50% površine zauzimaju šume, a ostali dio odnosi se na livade, pašnjake, oranice i planinski masiv. Veći dio teritorija općine nalazi se na nadmorskoj visini preko 300 metara, a to je obolježje brdskog područja, s time da je najniža točka 179 m, a najviša 643 m s visinskom amplitudom od 464 m. Gotovo 70% teritorija prostire se na nadmorskoj visini višoj od 400 m, a samim time ima specifične klimatske uvjete. Nadmorska visina sela u Općini Kalnik:

SELO NADMORSKA VISINA U METRIMA
Kalnik 358,8 – 400,0
Borje 287,0 – 325,0
Obrež Kalnički 264,0 – 377,6
Popovec Kalnički 179,0 – 182,0
Vojnovec Kalnički 254,0 – 276,0
Kamešnica 236,0 – 256,0
Potok Kalnički 187,0 – 198,0
Šopron 251,0 – 295,0
Vrsta poljoprivredne površine Površina (ha)
Oranice i vrtovi 1.159
Livade 511
Voćnjaci 48
Vinogradi 149
Pašnjaci 129
Neplodno zemljište 228
Šumsko zemljište 2.475
UKUPNO: 4.699 ha

Flora

Reljef, sastav tla, klimatski i hidrološki odnosi povoljno utječu na razvoj biljnog pokrova Kalnika. Najveći dio masiva zauzimaju šume. Sjeverna strana Kalnika pretežno je pod šumom, na južnoj strani preostale su manje površine šuma i šikara, a najveći dio zauzimaju vinogradi, voćnjaci i oranice.Na području Kalnika najviše je zastupljena gorska bukova šuma i šuma hrasta kitnjaka. U sloju drveća uz bukvu značajni su javor mliječ i gorski javor, a od grmlja zimzeleni likovac, planinska kozja krv. Od niskoga raslinja zastupane su razne režuhe, lazarkinja itd.Šume prekrivaju cijeli centralni dio, koji dosiže visinu 620m /Peca/, i zatim se strmo spuštaju položitim gorskim kosama i blagim potočnim dolinama prema vanjskom rubu. Jedina je iznimka od te konfiguracije veliki kalnički greben, koji se kao izolirani dio masiva nalazi u sredini južnog obronka, pa je za razliku od cijelog ostalog masiva izgrađen od dolomita i vapnenaca, pun strmina i golih pećina, a samo je djelomice prekriven šumom.S južne strane, naselja, agrikulturne zemlje zahvaćaju obronke kalničkog grebena do prosječno 400 m visine, međutim na cijeloj ostaloj periferiji šume silaze do visine od 200 – 300 m i zahvaćaju gotovo sve obronke, a u većini potočnih dolina uvukle su se duboko u unutrašnjost masiva.Znatan dio južnog obronka, kao i glavni greben, te gornji dio sjevernog obronka, prekriveni su djelomice elementima termofilne šume, borove šume. Velik dio šumskih površina na masivu Kalnika i na području koje mu gravitira ujedno su lovne površine, te je zabranjena sjeća istih jer se nalaze u zoni zaštićenog krajolika.Floristički je Kalnik veoma zanimljiv, a osobito je značajna prisutnost nekih mediteranskih i alpskih biljaka.U botaničkom je pogledu najzanimljiviji vršni stjenoviti greben, i to osobito njegova sjeverna strana. To su posebno značajne vrste: alpski jaglac /Primula auricula/, grozdasta kamenika /Saxifraga aizoon/, ljiljan zlatan /Lilium martagon/, suručica /Spiraea chamaedrifolia/, rašeljka /Prunus mahaleb/, kalnički karanfil /Dianthus plumarius var. serrulatus/, mahovinasta merinka /Moehringia muscosa/ i dr.

Fauna

Različiti biotopi Kalnika /šume, šikare, gorski potoci, livade, krčevine i dr./ pružaju okrilje raznolikoj fauni. Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoevropske faune.Najznačajnije predstavnice recentne faune kalničkog područja su:Različite vrste leptirske faune (prugasto jedarce, lastin rep, preljevnica,, golemi trčak itd.).Od vodozemaca i gmazova susrećemo običnog vodenjaka, pjegavog daždevnjaka, običnu gubavicu, zelenu gubavicu, zidnu guštericu, zelembaća, bjeloušku, poskoka, riđovku.Od ptica dolaze mnogobrojne pjevice: vrane, vuge, zebe, ševe, puzavci, brgljezi, svračci, grmuše, drozdovi, popići, striježi, brljci i lastavice, šumska sova. Korisne su za šumsku biocenozu djetlovka, od kojih dolaze žuna zelena i žuna siva, te dijetao veliki. Sokolovke su rijetke. Na stijenama Kalnika gnijezdi se vjetruša bjelonokta. Škanjac mišar je nešto češći, a jastreb kokošar i jastreb ptičar znatno su decimirani.Sisavci su zastupani slijedećim vrstama: jelen obični, srna, divlja svinja, zec, lisica, jazavac, kuna zlatica, lasica, tvor, vjeverica, obični jež, puh te rovke.

Geološka obilježja

Najistaknutije obilježje zavale je horst kalnika koji je građen uglavnom od vapnenaca kredne starosti. To je remobilizirani mlađi gorski masiv (Alpska orogeneza) čiji stijenski kompleksi su borani tijekom paleozoika (herceinska i kaledonska orogeneza). Kalnik ima smjer pružanja jugozapad-sjeveroistok. taj medvednički smjer nastavlja se u mađarskom sredogorju i važan je element šire panonske građe i reljefa; u tom pravcu se pruža glavna os panonske zavale. Ostali brežuljkasti predio je sastavljen od mladotercijalnih naslaga (lapora, pijeska i glina) i rebrasto je modeliran. Ispod tih naslaga u podgorskim pojasima izbijaju na površinu stariji pješčenjaci, lapori i vapnenci.

Klimatska obilježjaKlima je planinska što se vidi iz podataka o prosječnoj godišnjoj temperaturi koja iznosi 10,3 stupnja celzijeva, te broju dana sa snježnim padalinama (30 dana sa visinom snijega od 0,10 do 1,0m,a prosjek dana sa mrazom je 35,2 dana, vjetrovi pušu sa sjeveroistoka i jugozapada te sa sjevera,vjetrovi sa sjevera pušu u prosjeku 21% od svih vjetrova sa sjeveroistoka 17% sa jugozapada 15% a na ostale vjetrove otpada 4 do 7% dok na tišinu otpada samo 17% , insolacija: sunce u prosjeku sija dnevno 5,6 sati – podaci dobiveni u Meterološkoj stanici u Križevcima). Iz navedenih meterološko-klimatskih podataka proizlazi da zima traje oko 150 dana dok vegetacijski period traje 130 dana.Srednja godišnja temperatura zraka na kalničkom području iznosi između 8 i 10°C. Oborina ima 850 – 900 mm godišnje.