Predstavljanje dovršenih radova na zidnom osliku crkve sv. Brcka na Kalniku

U utorak je na Kalniku u župnoj crkvi Svetog Brcka obilježen završetak konzervatorsko restauratorskih radova na zidnom osliku (freskama), te na svetištu i zvoniku crkve. Time je ujedno dat prilog obilježavanju Europske godine kulturne baštine, kojoj su posvećene mnoge akcije diljem Hrvatske.

I prije nedavnog otkrića fragmenata fresaka na južnom zidu lađe, ova se mala crkva dičila čak dvama vremenskim slojevima zidnih slika iz srednjeg vijeka, kojih je inače veoma malo sačuvano u kontinentalnoj Hrvatskoj, a sada je taj fond obogaćen novim nalazima, koji se prostorno i vremenski povezuju sa već ranije poznatim freskama sjevernog zida.

Na sjevernom zidu najbolje je očuvana scena mučeništva svetog Petra Mučenika, čiji je kult vezan uz dominikanski red. U istoj je crkvi, gotovo cjelovito očuvan čitav oslik svetišta, kojeg je izveo domaći majstor početkom 16. stoljeća. Među scenama u svetištu ističe se raritetni prikaz Trojednog Boga kao ‘tricephalosa’, bića koje na jednoj glavi ima tri lica.

U nazočnosti predstavnika konzervatorske službe, Župe i Općine Kalnik, prezentirani su radovi, posebno na novootkrivenim zidnim slikama na južnom zidu crkvene lađe. Prisutne je pozdravio načelnik općine Kalnik Mladen Kešer, koji je istaknuo zadovoljstvo da je kalnička župna crkva ušla u program Ministarstva kulture, što je omogućilo ove radove.

Župnik Zlatko Lepčić istakao je dobru suradnju sa konzervatorima, dok je Blanda Matica, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda za nepokretnu baštinu, govorila o značaju Godine kulturne baštine. Izravno najzaslužniji za obavljene radove su restauratori HRZ, Josip Brekalo Jozo, te Adela Filip, koji su također prisustvovali svečanom završetku radova. Vodeći član tima restauratora Josip Brekalo istakao je:

-2011. godine izvršen je prvi uvid i tom prilikom uočeno je da su freske sjevernog zida, koje je prije više od pola stoljeća otkrila Ana Deanović, ugrožene. Radi se o freskama koje spadaju među najvrednije srednjovjekovne freske kontinentalne Hrvatske, pa je projekt zaštite prijavljen za sljedeću godinu. Radovi su se ubrzo sa preventivne zaštite proširili na istraživačke radove, te smo tijekom istraživanja otkrili na južnom zidu lađe nove ostatke fresaka. Također, naišli smo na određene građevinske elemente, poput vrata u lađi, te jednog prozora, koji iz statičkih razloga nije prezentiran.

Povjesničar umjetnosti Krešimir Karlo dodatno je pojasnio povijesno umjetnički značaj ovih fresaka:

– Da pojasnimo zašto se ova crkva našla usred obilježavanja Europske godine kulturne baštine. Ovdje na samo jednom objektu imate vrhunce slikarstva u dva sloja, odnosno iz dva razdoblja. Za freske u lađi neki autori smatraju da pripadaju koncu 14. stoljeća (Ana Deanović), dok se prema istraživanju drugih autora (Zdenko Balog) mogu datirati u početak 15. stoljeća. Otkrićem novih fresaka mijenja se kontekst istraživanja freska na sjevernom zidu lađe.

Možemo pretpostaviti da je cijela najstarija crkva bila oslikana sa scenama, koje su sadržavale lik plemića donatora, koji je bio prikazan zajedno sa jednim svecem. Zanimljivo je da se uglavnom radi o redovničkim svecima.

Izvor: prigorski.hr